🟢 Online platforma za pruzanje pravnih usluga je počela sa radom. Napravite nalog i počnite sa rešavanjem vaših pravnih problema već danas. 🟢
Pravne Vesti
Mateja Radosavljevic
Mateja Radosavljevic
Jan 17, 2024
-
5
minuta

Obavezno arhiviranje elektronske dokumentacije od 1.1.2024

Podeli sa prijateljima!
https://www.advokatinadlanu.rs/pravne-vesti/obavezno-arhiviranje-elektronske-dokumentacije
Sadržaj:

Od 1. januara 2024. godine u Srbiji stupa na snagu uredba koja uvodi obavezu arhiviranja elektronske dokumentacije. Za sada ne postoje zvanično tumačenje da će se Uredba primenjivati na dokumente nastale pre 1. januara 2024. godine, već samo na nastale nakon ovog datuma.

Da odmah razjasnimo, ne postoji zahtev da se dokumenti koji nisu elektronski (kao što su papirni dokumenti) konvertuju u elektronski format za svrhu arhiviranja, osim ako kompanija ili pojedinac sami odluče da to učine, i osiguraju da digitalna verzija ima isti pravni status kao original.

Šta je elektronska dokumentacija?

Elektronska dokumentacija uključuje sve što je inicijalno generisano u digitalnom formatu, poput elektronskih mejlova, elektronskih ugovora, digitalnih faktura, itd. To su tipovi dokumenata na koje se odnosi nova obaveza arhiviranja.

Ko je u obavezi da arhivira elektronsku dokumentaciju?

Uredba o elektronskom arhiviranju dokumentacije u Srbiji se odnosi na sve subjekte koji stvaraju ili poseduju dokumentarni materijal u elektronskom obliku. Ovo uključuje:

  • Državne Organe i Organizacije: Organizacije unutar javnog sektora, kao što su ministarstva, agencije, i drugi organi vlasti, biće u obavezi da koriste državnu platformu eArhiv za arhiviranje svojih elektronskih dokumenata.
  • Privredna Društva: Iako za sada ne postoji precizna zakonska obaveza za privatne kompanije da implementiraju određeno rešenje za elektronsko arhiviranje, očekuje se da će budući podzakonski akti detaljnije definisati obaveze i rokove za privredu. U tom smislu, privatne firme bi trebalo da se pripreme za moguće buduće zahteve i da razmotre usvajanje sistema za elektronsko arhiviranje kako bi unapredile svoje poslovanje i osigurale usklađenost sa budućim regulativama​​.

Važno je napomenuti da će se precizni detalji o obavezama i primeni uredbe dalje razrađivati i objavljivati tokom 2024. godine, kako se sistem za javnu upravu razvija i implementira. Takođe, privatne firme koje već imaju elektronsku dokumentaciju i žele da poboljšaju svoje procese arhiviranja i upravljanja dokumentima mogu razmotriti upotrebu usluga specijalizovanih firmi koje nude rešenja za elektronsko arhiviranje.

Kako će se sprovoditi elektronsko arhiviranje?

Kompanije i pojedinci mogu izabrati između dve opcije za elektronsko arhiviranje: angažovanje firme koja pruža usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja ili samostalno čuvanje dokumenata uz pomoć odgovarajućeg softvera. Postoji razlika između pouzdanog i kvalifikovanog elektronskog čuvanja. Pouzdano čuvanje može se obavljati uz poštovanje određenih postupaka i tehnoloških rešenja, dok kvalifikovano čuvanje mogu obavljati samo specijalizovane firme registrovane za tu uslugu.

Formati pogodni za dugotrajno čuvanje uključuju PDF/A, PDF/E, UTF-8, TIFF, JPEG, PNG, JPEG2000, SVG i određene binarne formate. Kompanije su dužne da arhiviranje dokumentacije vrše u skladu sa tehničko-tehnološkim zahtevima i procedurama propisanim Uredbom. Ova procedura podrazumeva, između ostalog, donošenje internih pravila za pripremu dokumenata, primenu mera zaštite softverskih rešenja, klasifikaciju i evidentiranje dokumentarnog materijala.

Elektronsko arhiviranje u javnom sektoru

U javnom sektoru Srbije, za elektronsko arhiviranje će se koristiti državna platforma poznata kao eArhiv. Ova platforma je predviđena da služi kao centralizovano rešenje za upravljanje i arhiviranje elektronskih dokumenata unutar različitih organa i institucija javnog sektora.

Funkcionisanje eArhiva bi se odvijalo na sledeći način:

  1. Centralizovano čuvanje dokumenata: eArhiv će omogućiti centralizovano čuvanje svih elektronskih dokumenata koji nastaju u okviru javnog sektora. To uključuje, na primer, elektronsku komunikaciju između različitih organa, dokumente vezane za interne procese, kao i dokumente koji se odnose na komunikaciju sa građanima i privredom.
  2. Pristup i upravljanje: Zaposleni u javnom sektoru će imati pristup platformi kako bi mogli da upravljaju dokumentacijom - da je arhiviraju, pretražuju i preuzimaju kada je to potrebno. Pristup platformi će verovatno biti regulisan različitim nivoima ovlašćenja, kako bi se osigurala sigurnost i poverljivost podataka.
  3. Integracija sa postojećim sistemima: eArhiv bi trebao biti integrisan sa postojećim informacionim sistemima unutar javnog sektora, kako bi se omogućilo efikasno i automatsko arhiviranje elektronskih dokumenata koji nastaju u okviru ovih sistema.
  4. Sigurnost i zaštita podataka: Sigurnost i zaštita podataka će biti prioritetni ciljevi eArhiva, posebno zbog osetljivosti informacija s kojima se javni sektor bavi. Očekuje se da će platforma koristiti napredne metode zaštite podataka kako bi se osigurala sigurnost i integritet arhiviranih dokumenata.
  5. Usklađenost sa zakonodavstvom: eArhiv bi trebao biti usklađen sa svim relevantnim zakonodavstvima i regulativama koje se tiču elektronskog dokumentovanja i arhiviranja.

Za sada, konkretni detalji o funkcionalnostima i tehničkim specifikacijama eArhiva nisu potpuno razjašnjeni, ali se očekuje da će platforma biti razvijena tako da odgovori na sve potrebe i izazove vezane za elektronsko arhiviranje u javnom sektoru​​​​.

Elektronsko arhiviranje sa privatnim firmama

Sa uvođenjem obaveze elektronskog arhiviranja dokumentacije u Srbiji, stvara se potreba za efikasnim rešenjima koja omogućavaju firmama da ispunjavaju ove nove zahteve. Nekoliko kompanija već nudi usluge koje mogu pomoći u ovom procesu, nudeći različita softverska rešenja i usluge za elektronsko arhiviranje.

Ove kompanije mogu pomoći privatnim firmama u Srbiji da se prilagode novim zakonskim zahtevima tako što će im omogućiti da elektronski arhiviraju svoju dokumentaciju na bezbedan i efikasan način.

Zašto je elektronsko arhiviranje bitno?

Ova uredba stoga ima za cilj da unapredi i standardizuje praksu čuvanja elektronske dokumentacije u Srbiji, čime se podiže nivo organizacije, bezbednosti i zakonske usklađenosti u svim sektorima koji koriste elektronske dokumente u svom poslovanju. U skladu sa tim ciljevima arhivranje elektornske dokumentacije je korak koji doprinosi:

  • Očuvanju pravnog integriteta dokumenata: Elektronska dokumentacija često sadrži važne pravne informacije. Arhiviranjem se osigurava da ovi dokumenti ostanu netaknuti i autentični, što je ključno za pravne i poslovne transakcije.
  • Zaštiti od tehničkih problema: Elektronski dokumenti su podložni rizicima kao što su gubitak podataka, oštećenje datoteka ili virusi. Pravilnim arhiviranjem osigurava se da su kopije dokumenata sigurno sačuvane i mogu se lako povratiti u slučaju tehničkih problema.
  • Pristupačnosti i trajnosti informacija: Arhiviranjem elektronske dokumentacije obezbeđuje se dugotrajno čuvanje i lako pristupanje informacijama koje su važne za kontinuitet poslovanja.
  • Usklađenosti sa zakonskim propisima: Ovaj zakon nalaže da se elektronska dokumentacija čuva na određeni način, što pomaže organizacijama da se usklade sa zakonskim i regulativnim zahtevima, posebno u pogledu čuvanja poslovnih, fiskalnih i drugih vrsta zvaničnih zapisnika.

Šta sve ovo znači za građane Srbije?

Uvođenjem obaveze arhiviranja elektronske dokumentacije, društvo u Srbiji kao celina se kreće ka većoj digitalizaciji i modernizaciji. Ova promena ne samo da reflektuje globalni trend u smislu digitalne transformacije, već donosi i određene koristi koje se mogu apstraktno posmatrati u kontekstu šireg društvenog i tehnološkog napretka.

Za građane Srbije, ovo predstavlja korak ka efikasnijem i organizovanijem načinu rada sa institucijama i kompanijama. Kako se društvo sve više oslanja na digitalne tehnologije, pojačava se potreba za sistemima koji mogu adekvatno upravljati i čuvati elektronske zapise. Ova uredba simbolizuje prilagođavanje zakonodavstva dinamičnom tehnološkom okruženju i potrebi za osiguranjem da elektronski dokumenti budu pouzdano sačuvani i lako dostupni kada je to potrebno.

Mateja je diplomirao na Filozofskom fakultetu sa specijalizacijom iz filozofije prava. To mu je pomoglo da postane iskusni novinar sa produbljenim razumevanjem pravnih tema koje povezuje sa pravnim principima i sa aktuelnim pitanjima dana.