Pravni Saveti i Informacije
Postupak lišavanja roditeljskog prava: razlozi i pravne posledice
Lazar Nesic
Lazar Nesic
28/8/2024
-
5
minuta

Postupak lišavanja roditeljskog prava: razlozi i pravne posledice

Podeli sa prijateljima!
https://www.advokatinadlanu.rs/pravni-saveti-i-informacije/postupak-lisavanja-roditeljskog-prava
Sadržaj:

Svaki roditelj, bilo majka ili otac, ima dužnost da se stara o detetu. To podrazumeva da ga čuva, podiže, vaspitava, obrazuje, zastupa, izdržava i upravlja njegovom imovinom. Iz ove roditeljske dužnosti izvodi se i njegovo roditeljsko pravo u onoj meri koja je potrebna da se zaštiti detetova ličnost, prava i interes.

Kada roditelji ostvaruju roditeljsko pravo?

Prema odredbama Porodičnog zakona Republike Srbije (članovi 75-78), roditelji ovo pravo ostvaruju zajednički i sporazumno kada:

1) vode zajednički život;

2) ukoliko zajednički i sporazumno dođe do prekida zajedničkog života, a oni zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i sud proceni da je to u interesu deteta.

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo u sledećim slučajevima:

1) razvod ili razdvajanje: u slučaju razvoda braka ili razdvajanja roditelja, sud može odrediti koji roditelj će imati pravo da samostalno vrši roditeljsko pravo. To zavisi od najboljih interesa deteta i može biti rezultat sporazuma između roditelja ili sudske odluke;

2) smrt ili odsustvo roditelja: u slučaju smrti ili dugotrajnog odsustva jednog roditelja, drugi roditelj obično preuzima sve aspekte roditeljskog prava, osim ako sud ne odluči drugačije;

3) roditeljski sporazumi: roditelji mogu u okviru sporazuma odrediti da jedan roditelj samostalno vrši roditeljsko pravo. Ovi sporazumi moraju biti odobreni od strane suda kako bi bili pravno obavezujući;

4) roditeljske odluke u vezi sa decom: ako jedan roditelj ima glavnu odgovornost za određene aspekte života deteta (na primer, obrazovanje ili zdravstvena pitanja), može vršiti roditeljsko pravo samostalno u tim oblastima.

U večini slučajeva nakon razvoda roditelji nastavljaju da zajednički vrše roditeljsko pravo a slučajevi u kojima samo jedan roditelj nastavlja da obavlja roditeljsko pravo uključuju:

1) ako sam živi sa detetom, a sud još nije doneo odluku o vršenju roditeljskog prava;

2) ako roditelji ne žive zajedno i nemaju sporazum o zajedničkom pravu, a sud donese svoju odluku i dodeli pravo jednom od roditelja.

Jedan roditelj može imati samostalno roditeljsko pravo i ako roditelji više ne žive zajedno, ali donesu zajedničku odluku da jedan roditelj vrši to pravo, a sud odluku uvaži u najboljem interesu deteta. Može se desiti i obrnuto. Da roditelji koji više ne žive zajedno donesu odluku da zajednički vrše roditeljsko pravo, ali sud donese odluku da je u interesu deteta da se to pravo vrši samostalno i dodeli vršenje roditeljskog prava jednom roditelju.

Postoji još jedan slučaj kada jedan roditelj vrši roditeljsko pravo samostalno, i nažalost svedoci smo da se to često dešava. U slučaju da jedan roditelj zloupotrebljava prava i grubo zanemaruje svoje roditeljske dužnosti sud ga može lišiti roditeljskog prava. Ovo je mera čiji je cilj da zaštiti dete od postupanja roditelja.

Zloupotreba i lišavanje roditeljskog prava

Prema 81. i 82. članu Porodičnog zakona Republike Srbije, lišavanje roditeljskog prava može biti potpuno i delimično, a to zavisi od težine i stepena povrede prava. U oba slučaja, kada je roditelj lišen svih prava iz sadržine roditeljskog prava, ili samo nekih, ostaje dužnost da i taj roditelj izdržava dete.

Najčešće se postavlja pitanje koja je glavna i suštinska razlika između potpunotg i delimičnog lišavanja roditeljskog prava.

Potpuno lišenje roditeljskog prava je najstroža mera i nastupa ako sud proceni da roditelj zloupotrebljava svoja roditeljska prava i grubo zanemaruje dužnosti. Roditelj ne može da učestvuje u životu deteta, ni u određivanju važnih odluka niti u svakodnevnim aspektima života deteta, premda ostaje dužnost plaćanja alimentacije.

Delimično lišenje roditeljskog prava znači da roditelj koji je delimično lišen roditeljskog prava zadržava neka prava i odgovornosti, ali gubi kontrolu nad određenim aspektima roditeljstva. Na primer, može zadržati pravo na viđanje deteta, ali biti lišen prava da donosi odluke o obrazovanju ili zdravlju deteta. Takođe, dužan je da izdržava dete.

Prema tome, osnovna razlika je u obimu prava koji roditelj zadržava ili gubi. Potpuno lišavanje uključuje kompletan gubitak svih prava i odgovornosti prema detetu, osim dužnosti plaćanja alimentacije; dok delimično lišavanje znači ograničenje u nekim aspektima roditeljstva, ali ne i potpunu isključenost.

Zloupotreba prava podrazumeva da roditelj fizički, emocionalno ili seksualno zlostavlja dete, prisiljava dete na rad koji ugrožava njegov moral, zdravlje i obrazovanje, podstiče ga na vršenje krivičnih dela i odavanje rđavim sklonostima. Svoje roditeljsko pravo može zloupotrebiti i na druge načine. 

Ukoliko roditelj grubo zanemaruje svoje dužnosti to znači da je napustio dete, ne stara se o njemu iako žive zajedno, izbegava da izdržava dete ili da održava lične odnose ako živi sa njim. Dužnost zanemaruje i u slučaju da sprečava održavanje ličnih odnosa deteta sa roditeljem sa kojim ne živi ili ako izbegava da stvori uslove za zajednički život sa detetom koje se nalazi u ustanovi socijalne zaštite.

Sudski postupak i odluka o lišavanju roditeljskog prava

U svim ovim slučajevima sud donosi odluku o potpunom lišavanju roditeljskih prava i dužnosti osim dužnosti izdržavanja deteta i može doneti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici.

Postupak za lišenje vršenja roditeljskog prava je parnični i pokreće se tužbom, ali u njemu važe posebna pravila propisana Porodičnim zakonom. Može se podneti tužba za vršenje roditeljskog prava i tužba za lišenje roditeljskog prava. Uvek je nadležan osnovni sud na području prebivališta tuženog.

Tužbu za vršenje roditeljskog prava mogu podneti dete, drugi roditelj ili organ starateljstva. Ukoliko dete podnosi tužbu, može je podneti i u sudu svog prebivališta.

Tužbu za lišenje roditeljskog prava mogu podneti dete, drugi roditelj, organ starateljstva ili javni tužilac.

Postupanje po ovim tužbama uvek je hitno ili naročito hitno što znači da se prvo ročište mora održati 8 dana nakon podnošenja tužbe. Javnost je isključena, a sudija može ispitivati sve činjenice za koje smatra da su važne i u interesu deteta.

Prema 83. članu Porodičnog Zakona RS, roditeljsko pravo se može povratiti ukoliko sud utvrdi da su prestali razlozi za potpuno ili delimično lišavanje. Potrebno je da roditelj koji je lišen prava podnese tužbu za vraćanje roditeljskog prava.

Zaključak

Lišavanje roditeljskog prava je složen postupak i ima ozbiljne pravne posledice koje se primenjuju u ekstremnim slušajevima. Kada roditelj svojim ponašanjem ugrožava dobrobit deteta, sud može doneti odluku o oduzimanju roditeljskih prava. Ova odluka ima dalekosežne posedice na život deteta i roditelja, te se donosi nakon pažljivog razmatranja svih činjenica. Cilj je uvek zaštiti najbolji interes deteta.

Lazar Nešić je diplomirani teolog s Pravoslavnog Bogoslovskog Fakulteta Univerziteta u Beogradu, dugogodišnji prevodilac s desetine stranih jezika, a objavio je i nekoliko desetina radova iz humanističkih nauka.